Što se to zapravo skriva iza baranjskih buša i zašto će se o tome u Osijeku govoriti baš sada?

U Muzej Slavonije u Osijeku, u četvrtak 5. siječnja 2026. godine u 11 sati, održat će se moderirani razgovor posvećen bušama, jednom od najsnažnijih i najupečatljivijih pokladnih običaja Baranje. Iako se na prvi pogled čini kako je riječ o dobro poznatoj tradiciji, upravo ovaj susret otvara prostor za dublje razumijevanje njezina značenja u današnjem društvu, ali i svega onoga što se iza maski i povorki doista skriva. Posebna vrijednost razgovora proizlazi iz činjenice da su baranjske buše, poklade i fašange odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske upisane u Registar kulturnih dobara, čime je njihova kulturna i identitetska važnost i službeno potvrđena.

Tijekom susreta otvorit će se niz pitanja o očuvanju tradicije u suvremenom kontekstu, o osobnim i obiteljskim pričama koje stoje iza buša, ali i o znanju, vještinama i emocijama koje se prenose s generacije na generaciju. Poseban naglasak bit će stavljen na buše u Mohaču i buše u hrvatskoj Baranji, njihovu simboliku, razvoj i značenje u lokalnom i regionalnom prostoru, kao i na ulogu Hrvata u Mađarskoj te povezanost zajednica s obje strane granice. Upravo se kroz taj međuprostor kulture, identiteta i zajedništva buše potvrđuju kao snažan simbol pripadnosti, otpornosti i zajedničkog pamćenja.

U razgovoru sudjeluju Tünde Šipoš Živić, voditeljica Etnografskih zbirki Muzeja Slavonije, Mirela Ravas, samostalna konzervatorica Područnog konzervatorskog ureda u Osijeku, te Đuro Jakšić, predsjednik Hrvatske samouprave u Mohaču. Razgovor moderira Jesenka Ricl, a poseban fokus bit će na ulozi nositelja običaja i lokalne zajednice u sustavnom očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Ulaz na susret je slobodan, a publika je pozvana na razgovor o baštini kao živoj praksi, onoj koja se ne čuva samo u dokumentima i arhivima, nego prije svega u ljudima.