57
Potaknuti silnom histerijom nastalom na društvenim mrežama uputili smo na adresu Ureda pučke pravobraniteljice novinski upit vezan za temu koja je aktualna i ovih dana, Tomaševićevu zabranu drugog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Areni Zagreb. Pitanje smo vezali uz postupanje Pravobraniteljice u slučaju Mire Bulja koji je zabranio održavanje izložbe u Sinju. U nastavku donosimo naša pitanja, a zatim i odgovor iz Ureda Tene Šimonović Einwalter:
– Jeste li po službenoj dužnosti pokrenuli postupak protiv gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića zbog zabrane održavanja koncerta pjevača Marka Perkovića Thompsona u objektima koje kontrolira Grad.
– Smatrate li da gospodin Tomašević ovom odlukom krši osnovna građanska prava slično kao što ste mislili kada ste pokrenuli postupak protiv gospodina Mire Bulja, gradonačelnika Sinja.
Poštovani,
hvala na upitu, u nastavku se nalaze odgovori Ureda pučke pravobraniteljice na Vaša pitanja:
“Svatko tko smatra da su mu nezakonitim ili nepravilnim radom tijela ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava i slobode može podnijeti pritužbu radi pokretanja postupka, a pučka pravobraniteljica može i radi ispitivanja povreda ustavnih ili zakonskih prava i sloboda pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu. Pučka pravobraniteljica nije pokrenula ispitni postupak na vlastitu inicijativu, no prati brojne javno dostupne informacije vezano uz ove događaje te će navedeno biti obrađeno u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu.
Vezano za Vaše pitanje, pučka pravobraniteljica ukazuje da se u posljednje vrijeme, i više nego ranije, javljaju pitanja o čemu se sve i kako može odlučivati na lokalnoj razini, a vezano za teme koje se doživljavaju kao ideološke i koje na različite načine mogu predstavljati i pitanja ljudskih prava. Kod ovih pitanja važno je, međutim, razlikovati i pažljivo pravno razmotriti različite proceduralne i sadržajne aspekte.
Tako je vezano za Vašu usporedbu s izložbom u Sinju, iako je u obje situacije riječ o postupanju na lokalnoj razini, riječ o po više osnova pravno različitim situacijama.
Prije svega, sva tijela, pa tako i gradonačelnici, kao izvršna tijela jedinica lokalne samouprave, u svome postupanju dužna su držati se Ustava i zakona.
U slučaju izložbe, gradonačelnik nije imao ovlast odlučiti o njezinom (ne)održavanju, u kontaktu s galerijom se nije pozvao na niti jedan propis niti je naveo pravno uporište svojih navoda o tome da ne može dopustiti održavanje izložbe. Sadržaj izložbe bio je u skladu s ustavnim i zakonskim pravima koja su u Republici Hrvatskoj zajamčena te nije bilo nikakvih popratnih protuustavnih ili protuzakonitih postupanja koja bi pratila izložbu, niti se moglo pretpostaviti da bi ju pratila, čime njeno održavanje ni na koji način nije predstavljalo protupravni sadržaj. U ispitnom postupku koji je pučka pravobraniteljica provela, tražeći pri tome informacije od obiju strana vezano za konkretni tijek događaja, utvrdila je da je gradonačelnik povrijedio pravo na kulturnu autonomiju nacionalnih manjina te ograničio slobodu umjetničkog izražavanja fotografkinji, pri čemu je postupanje imalo obilježja diskriminacije, a svime je javno poslana problematična poruka.
S druge strane, u slučaju koncerta, donesen je Zaključak Gradske skupštine, koji je objavljen i dostupan javnosti, a koji se ne odnosi na jedan događaj, a ni na jednog konkretnog izvođača, već postavlja pravila i kriterije za postupanja u budućnosti, prema svima. U Zaključku se, pozivanjem na ovlasti iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba i članka 39. Ustava, a radi zaštite javnog reda i mira te očuvanja ustavnih vrednota Republike Hrvatske, zahtijeva da gradonačelnik poduzme mjere kojima će se osigurati da se na površinama i u prostorima kojima upravljaju ustanove kojima je Grad Zagreb osnivač ili trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba i na javnim površinama za čije korištenje Grad Zagreb izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih događaja, ne koriste obilježja, slogani ili poruke kojima se veliča, potiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja te ne koriste fašistički ili ustaški simboli ili pokliči, uključujući poklič “Za dom spremni”, a što je zabranjeno člankom 39. Ustava Republike Hrvatske.
Dakle, ovdje se, u okviru odlučivanja o korištenju prostora, postavljaju kriteriji, a što je legitimno kada su oni u skladu sa zakonima i Ustavom RH te ako se pro futuro jednako primjenjuju na sve.
I inače je najbolji način za izbjegavanje nepravednih i diskriminatornih odluka bilo koje vrste i na bilo kojoj razini upravo transparentno postavljanje jasnih kriterija, koji naravno pri tome ne smiju biti diskriminatorni, već moraju biti u skladu s Ustavom, europskim i međunarodnim pravom i zakonima.
Pri tome pjevač Marko Perković Thompson, odlukom suda, nije prekršajno kažnjen vezano za korištenje pozdrava „Za dom spremni” u pjesmi Bojna Čavoglave. No i dalje je u RH protuzakonito i protuustavno različito korištenje obilježja, slogana ili poruka kojima se potiče nacionalna, rasna ili vjerska mržnja. Tako je temeljem čl. 39. Ustava zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, temeljem čl. 325 Kaznenog zakona zabranjeno je javno poticanje na nasilje i mržnju, a temeljem čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kažnjava se onaj tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika ili crteža remeti javni red i mir. Pri tome su po konkretnim slučajevima korištenja obilježja, slogana ili poruka, uključujući poklič “Za dom spremni”, postupali i postupaju i policija i sudovi, uključujući vezano za događaje u srpnju 2025. u Zagrebu, kada je, uoči koncerta, došlo do otvorenog korištenja ovog pozdrava uz dizanje ruke u nacistički pozdrav po ulicama grada Zagreba.
Napokon, vezano za konkretno postupanje, organizator koncerta najavio je, a sada i poduzeo određene pravne korake po tom pitanju, što ćemo dakako također pratiti.
Zaključno, kao što je početno navedeno, sva su tijela, pa tako i na lokalnoj razini, u svome postupanju dužna držati se Ustava i zakona te gradovi ne mogu bilo koje pitanje drugačije regulirati za područje tog grada. Međutim, gradovi mogu detaljnije urediti neka pitanja koja ulaze u domenu njihove nadležnosti u pogledu odlučivanja, pri čemu to uređenje mora biti u skladu s Ustavom i zakonima RH.”