Piše: Jelenko Topić
Sredinom prošle godine Europska komisija je predložila zakon o obnovi prirode zbog činjenice da je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. Tako bi države članice bi do polovine ovog stoljeća trebale obnoviti kopnene, obalne, te morske i slatkovodne ekosustave. Predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su politički dogovor o uredbi o obnovi prirode koja predviđa provođenje aktivnosti, a to još trebaju potvrditi Vijeće EU i parlament. Uredba sadrži specifične, pravno obvezujuće ciljeve i obveze u svakom od navedenih ekosustava — od poljoprivrednog zemljišta i šuma do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava.
U skladu sa takvim stremljenjima ove godine u Parku prirode Kopački rit započeo je projekt, čiji rezultati će predstavljati osnovu svih budućih projekata koji uključuju automatizirano prepoznavanje divljih vrsta. Naslov projekta je Praćenje divljih staništa i životinja pomoću tehnologije i akustike, skraćenog naziva WatchOut. Potpuno ga financira tvrtka Huawei, kroz program Tech4All koji se po prvi puta provodi u nas, a on podržava globalne ciljeve za očuvanje bioraznolikosti i nudi pametna rješenja za praćenje ugroženih vrsta i zaštiti staništa.
Nositelj projekta je osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti, a partneri su Park prirode Kopački rit, neprofitna organizacija Rainforest Connection iz SAD, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku i Kulturno-razvojni centar Općine Bilje. Sudionici povezali znanost, lokalnu samoupravu te gospodarstvenike, a rezultati projekta će dati saznanja koja će pomoći definiranju strategija za održivost ekosustava Kopačkog rita.
Napravljen je istraživački plan za iduće tri godine, a svake od njih u tri odabrana vremenska razdoblja, sudionici projekta će postaviti sto uređaja za snimanje zvukova u Kopačkom ritu. Na osnovi velikog broja podataka, po prvi puta u nas primijeniti će umjetnu inteligenciju i modernu tehnologije kako bi razvili konvolucijske neuronske mreže za identifikaciju i praćenje pet ciljnih vrsta i to orla štekavca, zlatnog čaglja, običnog jelena, gatalinke i djetlića.
-Ove godine, postavljanje i skidanje uređaja je bilo uspješno unatoč naglim promjenama vodostaja. Neki uređaji su bili potopljeni, ali su uspješno snimili ribe i druge životinje. Već nakon preliminarne analize podataka s jedne trećine uređaja identificirali smo više od 70 divljih vrsta – ističe nam prof. dr. sc. Ivana Majić, sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, koja je voditeljica projekta.
Posebnim programom previđa se analiza bogatstva vrsta, rasprostranjenost, migracije i druga ponašanja divljih životinja. Utvrditi će se stabilnost ekosustava i pomoći kod kreiranja rješenja za održivo upravljanje na zaštićenim područjima. Težnja znanstvenika je povezati tehnologiju i znanost uz uključivanje lokalno stanovništvo u ova istraživanja kako bi prenijeli znanje i educirali dionike o značaju zaštite ugroženih i zaštićenih divljih vrsta, te njihovih staništa.
-Budući je standardne metode biomonitoringa često nemoguće provesti zbog nedostupnosti terena, vremenskih uvjeta, osim toga zahtijevaju fizičku prisutnost čovjeka koji remeti život praćenih vrsta ili izmiješta praćene vrste radi analize, potrebno je razviti metode koje su minimalno invazivne, a daju precizne rezultate uz male napore čovjeka i niske troškove, te nisu štetne za okoliš – kaže nam u nastavku prof. dr. sc. Ivana Majić.
Ovdje se akustičnim biomonitoringom bave biolozi prikupljajući obilje podataka kako bi mogli izraditi modele koji će autonomno u budućnosti prepoznavati divlje vrste. Uređaji za snimanje zvuka su raspoređeni u četiri skupine staništa: poplavne šume, šume hrasta lužnjaka, močvarna staništa te slatkovodna staništa, a postavljaju se u ključnim trenucima životnih ciklusa divljih vrsta, poput gniježđenja, migracija i razmnožavanja. Koristiti će video zamke, dronove i satelitske snimke radi procjene utjecaja klimatskih promjena na staništa i stabilnost ekosustava. Standardne metode biomonitoringa koje provode obuhvaćaju praćenje 49 divljih vrsta (ptice, sisavce, vodozemce, kukce, te vaskularnu floru), a 23 vrste su ciljne za ekološku mrežu Natura 2000, i nalaze se na listama zaštićenih vrsta.
Projekt predstavlja revoluciju u praćenju biološke raznolikosti i stabilnosti ekosustava te očuvanju populacije orla štekavca, jelena, čagljeva, gatalinke i djetlića, kao i drugih važnih životinjskih i biljnih vrsta u Kopačkom ritu, a prve godine provođenja prikupljeno je više od 1,5 milijuna zvučnih zapisa koji traju oko 25 tisuća sati, što omogućuje razvoj konvolucijskih neuronskih mreža pomoću kojih će se moći identificirati i bolje razumjeti bogatstva vrsta i njihovo ponašanje unutar ovog prirodnog rezervata.
