Dijelom javnozdravstvene manifestacije „Žene u crvenom“, koju već 6 godina podržava i Osječko-baranjska županija, bila je i panel rasprava „Ženski princip“ koja je održana danas (01. veljače 2024. godine) u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Sudionici panela bili su predsjednica Udruge CEREBRO Osijek te specijalist neurolog i subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti KBC-a Osijek doc.prim.dr.sc. Ružica Palić Kramarić, specijalist radiolog i subspecijalist intervencijske radiologije KBC-a Osijek doc.dr.sc. Tajana Turk, ambasadorica poduzetništva žena Republike Hrvatske pri Europskoj Uniji mr.sc. Natalija Pekić, specijalist kliničke psihologije Tomislav Pučić, profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku dr. sc. Mirna Sabljar te prof.dr.sc. Julia Perić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Nazočne je u ime Osječko-baranjske županije pozdravila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Sarafina Zelić-Kos – prenosi Osječko-baranjska županija.
Istaknuto je kako smo u 2024. godinu smo ušli s važnim naslijeđem iz 2023. godine. Čak četiri žene osvojile su Nobelove nagrade, a tri od te četiri žene nagrade su osvojile u kategorijama kojima su dosad dominirali muškarci. Dvije od četiri nominirane žene samostalne su dobitnice Nobelove nagrade – američka povjesničarka Claudia Goldin za ekonomiju i zatočena iranska aktivistica Narges Mohammadi za borbu protiv potlačenosti žena u Iranu te promoviranje ljudskih prava i sloboda. Claudia Goldin nagradu je dobila za istraživanje strukturnih promjena na tržištu rada u posljednjih 200 godina, s fokusom na ključne faktore u povijesti koji su utjecali na današnje razlike u položaju žena i muškaraca na tržištu rada.
Rečeno je i kako se danas oko 2 milijarde radno sposobnih žena suočava s neravnopravnošću. Osim toga, istraživanje OECD-a ukazalo je da čak 73% žena spadaju u tzv. missing entrepreneurs, odnosno u skupinu ljudi koji imaju potencijal za poduzetništvo, ali iz različitih razloga nisu uključeni u poduzetničke aktivnosti. Prema nekim procjenama, nastavimo li tempom, prognoze sugeriraju da će nam trebati oko 286 godina za ispravke pravne zaštite te eliminaciju diskriminirajućih zakona i 140 godina za ravnopravnu zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama. Goldin je posebno identificirala jedan fenomen “motherhood penalty”, ili kaznu zbog majčinstva – jaz u plaćama koji je posebno prisutan nakon što žene postanu majke. Povratkom na posao nakon porodiljnog dopusta, žene često biraju fleksibilnije poslove kako bi uskladile radne obveze s obiteljskima. Međutim, takvi poslovi često su i slabije plaćeni. Iako je važnost upravo fleksibilnih poslova potvrdila i pandemija, pandemija je žene pogodila na mnogo više razina nego muškarce. Istraživanje Svjetske banke pokazalo je da je preko 76% žena bilo pogođeno s nerazmjernom i nejednakom podjelom obiteljskih obaveza, odnosno žene su u značajno većoj mjeri ili pak jedine bile odgovorne za kućanske poslove i školovanje djece.
Nerazmjerna raspodjela odgovornosti, prekomjerno opterećenje i manjak podrške izlažu žene povećanom riziku od raznih zdravstvenih izazova koje one često ne prepoznaju, ne priznaju ili pak podcijene – od mentalnog zdravlja do moždanog udara kao jednog od tri najčešća uzroka smrti. Upravo se rizik za moždani udar kod žena još uvijek jako podcjenjuje jer se smatra da su žene zaštićene hormonskim statusom, međutim taj rizik je jedino niži u fertilnoj dobi.
Moždani udar je među najčešćim uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Osim toga, često za posljedicu ima trajni invaliditet što zahtjeva reorganizaciju života kako oboljele osobe tako i članova obitelji. Također, predstavlja i socioekonomski problem za cijelu obitelj i društvo u cjelini, ako se radi o radno sposobnoj osobi koja se zbog posljedica moždanog udara nije u mogućnosti vratiti na posao.
Važno je stoga govoriti o prevenciji moždanog udara i rizičnim čimbenicima. Na veliki dio čimbenika rizika za moždani udar možemo utjecati. Smatra se da bi se pravilnom prevencijom moglo spriječiti čak 80% moždanih udara. Glavni čimbenici rizika na koje možemo utjecati jesu krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće, pretilost, fizička neaktivnost, pušenje i alkohol. Sve te bolesti, stanja ili navike kod većine osoba može se držati pod kontrolom ili izbjegavati, a koje su uzrok najvećeg broja moždanih i srčanih udara.
U sklopu manifestacije „Žene u crvenom“ u osječkom HNK otvorena je i Izložba fotografija učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna „Hvala što ste tu”, a završit će koncertom LA VIE EN ROSE u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.
