Možda je slučajnost da je ministar pravosuđa Damir Habijan istog dana kad je Telegram 18. lipnja objavio tekst o nepostupanju nadležnih protiv Zvonka Vrbana, odlučio zatražiti njegovo udaljenje sa sudačke dužnosti. Vrban, bivši predsjednik Županijskog suda u Osijeku, sada sudac izvršenja, optužen je za ozbiljna kaznena djela, ali nitko – ni osječki sud, ni Sudsko vijeće, ni Vrhovni sud – nije reagirao. Habijan je preskočio sve dotadašnje instance i sam zatražio od Državnog sudbenog vijeća (DSV) pokretanje stegovnog postupka i suspenziju Vrbana, predlažući i njegovu smjenu.
Teško je vjerovati da je ministar reagirao neovisno o Telegramovom članku koji je razotkrio kako sustav štiti Vrbana. Habijanov potez je presedan, iako je jasno da nije za optužnicu doznao iz medija – Županijski sud u Rijeci zaprimio ju je 2. lipnja, a Županijski sud u Osijeku 9. lipnja. Telegram je do potvrde informacije došao 17. lipnja, nakon više pokušaja kontakta s nadležnima, uključujući suca Rožca, glasnogovornika suda Mitrovića i predsjednicu Sudačkog vijeća Azru Salitrežić.
Svi su, dakle, znali za optužnicu znatno prije objave teksta, no ništa nisu poduzeli. Habijan je mogao znati i prije da se ne reagira, no ako to nije znao, Telegramov članak bio mu je povod za odlučan potez – da bivšeg predsjednika suda, koji je godinama imao ogroman utjecaj, pošalje izvan sustava.
Ova reakcija otvara pitanja: hoće li itko od odgovornih snositi posljedice jer nisu pokrenuli postupak i što znači činjenica da se trebalo reagirati već u prosincu 2024., kada je USKOK-ov zahtjev za istragu postao pravomoćan. Tada je Vrban dao ostavku na mjesto predsjednika suda, no ostao je sudac. Da je tada zatražio razrješenje i sudačke dužnosti, možda bi dobio “časni otpust”.
Jedan izvor iz pravosuđa navodi kako se Vrban nadao da će optužnica pasti i da će se vratiti na poziciju. Drugi pak tvrdi da njegovi kolege nisu tražili suspenziju iz straha jer Vrban zna što su oni sve radili – zbog dugogodišnje moći i utjecaja, oportunizam i želja da se ne zamjere nadjačali su profesionalnu odgovornost. Primjerice, tijekom suđenja Josipu Komaku, tadašnjem direktoru Osječke pivovare, u tu je firmu zaposlen sin suca Rožca – koji je sada na čelu suda i odbio pokrenuti postupak protiv Vrbana.
Telegram se godinama bavio Vrbnom. Zbog toga je bio izložen seriji tužbi s Vrbanove strane, koji je tražio oko 100.000 eura odštete za duševne boli i klevetu. Pokrenuo je i kaznenu prijavu protiv autora ovih tekstova. U listopadu 2022., europsko Udruženje protiv SLAPP tužbi proglasilo je Vrbana “najvećim pravosudnim nasilnikom u Europi”, jer je serijskim tužbama pokušavao financijski iscrpiti Telegram i zastrašiti novinare.
Tek u proljeće ove godine, nakon brojnih ročišta, Vrban je povukao sve tužbe protiv Telegrama i novinara, vjerojatno svjestan da mu pravni položaj nije više tako čvrst. No, šteta je već bila učinjena – godinama su novinari umjesto posla obavljali pripreme za sudove i hodali po ročištima, dok se sustav pravde zatvarao pred jednim od svojih članova.
Ostaje pitanje: kako će institucije vratiti vjeru javnosti kad su mjesecima tolerirale suca pod optužnicom za kaznena djela, a prvi korak prema njegovoj suspenziji napravio je tek ministar – i to možda samo pod pritiskom medija?