Blagdan svetog Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika Katoličke Crkve, slavi se 19. ožujka.
Danas slavimo svetog Josipa, vjerničkom srcu posebno dragog svetca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusova poočima i zaštitnika hrvatskog naroda. Bio je kraljevskog podrijetla, ‘sin Davidov’, iz čijeg je roda trebao poteći Mesija. Radio je kao stolar, tesar, drvodjelac, a sveti Matej evanđelist spominje ga kao pravednika. Bio je čestit, krjepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću. Ostao je zbunjen kad je vidio da je njegova zaručnica Marija trudna. Bio je siguran da je poštena djevojka, a da bi ju zaštitio od svih mogućih nedaća, odlučio ju je potajno otpustiti – prenosi Laudato.
Kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, bez bojazni je prihvatio Božji plan. Pošao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i nazočio je Isusovu rođenju. Pred Herodovom smrtnom prijetnjom sklonio se s Marijom i Isusom u Egipat. Kao glava Svete Obitelji živio je i radio u Nazaretu. Hodočastio je s dvanaestgodišnjim Isusom i Marijom iz Nazareta u Jeruzalem, a kad se Isus izgubio, zabrinuto ga je tražio. Pred zakonom je bio Isusov pravni, zemaljski otac. Prema Evanđeljima, bio je pravedan muž, čovjek dobra srca, primjeran u svojem pouzdanju u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i u trenutcima kad je poslušnost od njega tražila velike žrtve, zaručnik i čovjek čista srca. S poštovanjem je živio s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Sveti Josip, uz Isusa i Mariju, zauzima najpovlaštenije mjesto u povijesti spasenja.
Štovanje svetog Josipa započelo je u IX. stoljeću u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru, a kasnije su ga promicali mnogi svetci, među njima i crkveni velikani, kao sveti Bernard, sveti Toma Akvinski, sveta Terezija Avilska, sveti Franjo Saleški i mnogi drugi. Naročitu pobožnost prema svetom Josipu razvio je franjevački red.
U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske: ‘Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.’ Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je ta odluka i dalje na snazi ‘jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…’. Kao trajan spomen na tu saborsku odluku, 14. srpnja 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je i blagoslovljen reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa. Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008., sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske. Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se na Dubovcu, u Karlovcu.
