Osječka III. gimnazija, Gimnazija Antuna Vrančića u Šibeniku, Gimnazija Požega i Gimnazija Karlovac četiri su najbolje srednjoškolske ustanove u Hrvatskoj u kojima su profesori hrvatskog jezika najobjektivnije ocijenili svoje učenike. Štoviše, četiri su to srednje škole u kojima su učenici, u odnosu na sve ostale u Hrvatskoj, imali jednaku prosječnu ocjenu zaključenu iz tog predmeta na kraju četvrtog razreda i na prošlogodišnjem ispitu državne mature – prenosi Večernji list.
Tako su učenici i njihovi profesori u samo četiri škole u zemlji dokazali da u moru nezasluženih ocjena mogu postići uzajamno poštovanje objektivnim ocjenjivanjem i stečenim znanjem. A realnost u hrvatskim školama daleko je od objektivnog ocjenjivanja. Potvrđuju to i detaljni rezultati prošlogodišnje državne mature, koji se, kad je riječ o ocjenjivanju, na veliku žalost čitavog obrazovnog sustava ne razliku od prethodnih godina. I tako u nedogled, jer u obrazovnom sustavu to nitko ne postavlja kao jedno od temeljnih pitanja te se već godinama za to ne nudi rješenje. Naime, od 5607 hrvatskih srednjoškolaca koji su na kraju prošle školske godine imali zaključenu peticu iz hrvatskog jezika tek ih je 1665 u cijeloj generaciji potvrdilo tu ocjenu na višoj razini hrvatskog jezika na državnoj maturi. U cijeloj prošloj generaciji čak je 316 učenika sa zaključenom peticom iz hrvatskog jezika na kraju školske godine na državnoj maturi biralo višu razinu toga ispita te ga, kao obvezni predmet, položilo s dvojkom. Ipak, najgore je prošlo 35 srednjoškolskih odlikaša koji su peticu na kraju četvrtog razreda iz hrvatskog jezika na ispitu državne mature iz materinskog jezika zamijenili jedinicom.
Kada se promatra matematika, najomraženiji predmet među učenicima, razloga za ponos imaju učenici i profesori toga predmeta u Srednjoj školi “Hrvatski kralj Zvonimir”, splitskoj Elektrotehničkoj školi, II. gimnaziji Zagreb i Tehničkoj školi Šibenik jer kod njih nema odstupanja između zaključene i na maturi ostvarene ocjene. Upravo u matematici zabrinjava trend po kojem je prošle godine, u odnosu na pretprošlu, povećan broj učenika koji su u zaključnoj ocjeni na kraju četvrtog razreda zakinuti u odnosi na znanje koje su pokazali na državnoj maturi. Tako je u cijeloj generaciji maturanata lani bilo 13 učenika kojima je na kraju školske godine zaključena dvojka iz matematike, a koji su na višoj razini toga predmeta na državnoj maturi dobili peticu. Takvih je pretprošle godine bilo tek dvoje. Te školske 2020./2021. godine u cijeloj generaciji bilo je 70 učenika koji su imali zaključenu peticu iz matematike, a na višoj razini državne mature iz toga predmeta dobili su jedinicu i morali ponoviti ispit. U prošloj školskoj godini i tu je srušen negativni rekord jer je višoj razini državne mature iz matematike pristupilo 220 učenika sa zaključenom peticom na kraju školovanja te pokazalo znanje za ocjenu dovoljan, dok su 32 odlična u matematici pala na državnoj maturi. Za takve negativne trendove, o kojima su podaci dostupni svima u obrazovnom sustavu, još uvijek nije izrađen model po kojem bi se rezultati stavili u kontekst odgovornosti nastavnika, barem što se tiče objektivnosti ocjenjivanja. Tim više jer se u statistici jasno mogu uzeti trendovi uspjeha učenika svih profesora i svih škola tijekom svih godina pisanja državne mature.
Nepromijenjen izbor fakulteta
Ako se promatra cijela prošlogodišnja generacija maturanata, onda se trend među učenicima koji su ostvarili najbolje rezultate na ispitima državne mature nije mijenjao kada je u pitanju izbor fakulteta. Kao i lani, tako i prethodnih pet godina, najbolji prosjek na državnoj maturi imaju sada već studenti FER-a, prvenstveno zbog prosjeka iz matematike, a slijede ih sada već studenti Farmaceutsko-biokemijskog, Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta.
Usporede li se samo najbolje ocjene na kraju četvrtog razreda srednje škole, ne uzimajući u obzir rezultate državne mature, onda su najbolji birali i upisivali Farmaceutsko-biokemijski fakultet, zatim Medicinski fakultet u Zagrebu, Stomatološki fakultet i Medicinski fakultet u Splitu. U školskoj 2021./2022. godini od ukupno 25.657 učenika koji su završili srednju školu i položili maturu (gledajući oba roka), njih 19.099 upisalo je visoko učilište pa je tako na fakultetima svoje obrazovanje nastavilo 90,90 posto gimnazijalaca i 62,22 posto učenika strukovnih škola. Promatrano po gradovima, iz metropole dolazi najveći postotak učenika koji su upisali neko visoko učilište, njih 80,64 posto, slijede učenici s područja Zagrebačke pa Dubrovačko-neretvanske županije.
